Crkva Sv. Jelene Križarice
Svojim je zvonikom najdominantnija građevina cijeloga Kastva. Sagrađena je na brijegu 377 m nad morem. Danas je trobrodna a do XVII. st. bila je jednobrodna.
Ova priča nije zapisana (samo) u knjigama. Već i u kamenu gradskih zidina, lišću kastavskih šuma i živopisnim legendama koje se prenose s koljena na koljeno.
Njezin početak seže u prapovijesna vremena, kada su pećine ovog kraja kao zaklon koristili paleolitski lovci, ostavivši budućim generacijama rijetke, ali vrijedne arheološke nalaze.
Na njezinim je temeljima u Srednjem vijeku izgrađen moćan grad čija je jezgra bila opasana zidom s devet kula.
Velik dio te povijesne graditeljske baštine očuvan je i danas, tvoreći jedinstvenu turističku atrakciju.
Tijekom tisućljetne povijesti, u njemu su ostavile svoj trag brojne kulture. Od Japoda preko Rimljana, Ostrogota, Grka i Langobarda pa sve do Slavena koji su stigli u 7. stoljeću da bi na tom mjestu s vremenom osnovali grad na brege.
Jedinstven je Kastav i po tome što je status grada zadržao praktički kroz čitavu povijest, sve do današnjih dana.
Iz 1400. godine datira Kastavski statut, popis uredbi koji se smatra jednim od ključnih srednjovjekovnih pravnih dokumenata u Hrvatskoj. Izvornik, nažalost, nije sačuvan, a pretpostavlja se da je pisan glagoljicom, na čakavskom narječju.
Danas daje nezamjenjiv uvid u svakodnevicu života Kastavki i Kastavaca toga vremena. Autentična je potvrda duge tradicije najpoznatijeg kastavskog događanja, odnosno sajma Bela nedeja, koji se još od 15. stoljeća održava prvog vikenda listopada kad je i zapisan u kapitulima zakonika.
Zahvaljujući dobro očuvanim povijesnim spomenicima nije teško zamisliti kako je izgledao život u Kastvu u srednjem vijeku.
I danas se u staru gradsku jezgru ulazi kroz Volticu, očuvana gradska vrata, Trg Lokvina izgleda skoro kao kad su Kastavci na njemu utopili kapitana Morellija, baš kao i gradski Kaštel iz kojeg se upravljalo cijelom Kastavštinom.
Ispred Voltice ponosno stoji gradska Loža u kojoj su se donosile važne odluke, nešto niže zavjetna crkvica sv. Fabijana i Sebastijana koja je Kastavce štitila od kuge i bolesti, a najpoznatiji kastavski spomenik je Crekvina smještena u srcu Kastva, danas jedna od najljepših ljetnih pozornica na Kvarneru.
Tijekom stoljeća, Kastav je mijenjao razne uprave. Bio je pod vlašću grofova Devinski, zatim austrijskih plemića, same carske obitelji Habsburgovaca, isusovačkog reda, francuskog cara Napoleona i mnogih drugih.
No, usprkos stranim upravama – a možda i upravo zbog njih – bio je ovaj grad jedno od središta hrvatskog narodnog pokreta.
Godine 1770. godine, za vrijeme kapitana Jurja Vlaha u Kastvu je otvorena redovita pučka učiona odnosno Dječačka pučka škola jer su je tada pohađali samo dječaci. Gotovo stoljeće kasnije otvorena je i Delavska škola što dokazuje postojanje školstva duže od dva i pol stoljeća.
A 1866. godine osniva se prva hrvatska čitaonica u Istri – kastavska Čitalnica.
Postavljeni su tako temelji obrazovanju i kulturi koji su kasnije uvelike utjecali na daljnji razvoj Kastavštine, pogotovo onaj kulturni i obrazovni.
Dvadeseto stoljeće ostavilo je bolne tragove diljem svijeta, pa tako i na Kastavštini, koja je između ratova bila podijeljena državnom granicom između tadašnje Jugoslavije i Italije.
Podjela već odavno nema, Kastav je postao samostalan grad, ali je te tragove još ponegdje moguće naći.
Jedan od njih je graničarska kućica smještena tik uz stazu u kastavskoj šumi ili granično kamenje na nekoliko lokacija u gradskoj okolici.
Tisuće godina prošle su u trenu, no njihova ostavština ne blijedi, a priča o Kastvu svakim čitanjem postaje sve zanimljivija.
To je priča koju moraš doživjeti šetajući trgom Lokvina s kojeg su odjekivali buntovni uzvici Kastavaca, čuti u veličanstvenim koncertima pod otvorenim nebom nad Crekvinom, osjetiti u okusu belice, autohtone kupaže bez koje već više od 600 godina ne prolazi nijedna Bela nedeja.
Svojim je zvonikom najdominantnija građevina cijeloga Kastva. Sagrađena je na brijegu 377 m nad morem. Danas je trobrodna a do XVII. st. bila je jednobrodna.
U Aleji velikana posjetitelje Kastva pozdravlja Vladimir Nazor, veliki hrvatski književnik koji je u Kastvu na mjestu ravnatelja Učiteljske škole proveo 10 godina (od 1908.
Povijest ljetne pozornice na krovu Kvarnera zanimljiva je i pomalo misteriozna. Crekvina je najveća crkvena građevina na hrvatskoj obali na čijem mjestu se nekad nalazila
Kastavske zidine jedan su od najcjelovitije očuvanih kompleksa gradskih bedema, građene od 9. do 16. stoljeća. U Srednjem vijeku se proširuju pa tako Kastav postaje
Fortica je nekad bila jedna od gradskih utvrda, koja je štitila prilaz kastavskim gradskim vratima (Voltici) i gradskoj Loži. Danas je omiljeno mjesto za odmor
Kastavska Loža najveća je i najočuvanija loža na Kvarneru, izgrađena 1571. godine u vrijeme kapetana Pavla Zadranina. Gradska loža bila je mjesto u kojem je
Tel: +385 (0)51 691 425